Prof. Elvio Baccarini redovni je profesor političke filozofije i etike na Sveučilištu u Rijeci. Doktorirao je na Sveučilištu u Trstu (Italija). Njegovo istraživanje fokusira se na javno odlučivanje i demokraciju, multikulturalnost i pluralizam, medicinsku etiku te etike unapređenje ljudskih sposobnosti.
Objavio je nekoliko knjiga i članaka u časopisima poput Journal of Medical Ethics, International Studies in the Philosophy of Science, Grazer Philosophische Studien, Acta Analytica, Philosophies i drugih. Također je predavao kao gostujući predavač na magistarskim programima iz filozofije, politike i javnih poslova na Sveučilištu Vita-Salute San Raffaele Milano i Državnom sveučilištu u Milanu, kao i na magistarskom programu iz filozofije, politike i etike na Sveučilištu u Bochumu.
Aleksandra Djurić Milovanović doktorica je etnologije i antropologije, i glavna istraživačica na Institutu za balkanske studije Srpske akademije nauka i umetnosti u Beogradu te koordinatorica projekta u Međunarodnom centru za dijalog KAICIID u Lisabonu (Portugal).
Njezini glavni znanstveni interesi uključuju vjerske manjine, međureligijski dijalog, religiju i ljudska prava te studije migracija. Aleksandra je surađivala s ODHIR-om – OSCE, Religions for Peace, Berkley Center for Religion, Peace and World Affairs i mnogim drugim institucijama koje se bave dijalogom i uključivanjem manjinskih zajednica.
Objavila je četiri monografije i jedan priručnik, uredila tri međunarodne zbirke radova na engleskom jeziku te je autorica ili koautorica brojnih radova u časopisima i zbornicima. Članica je Odbora za nacionalne manjine i ljudska prava Srpske akademije nauka i umetnosti. Njezina najnovija monografija je The Untold Journey of the Nazarene Emigration from Yugoslavia to North America (Lexington Books, 2024).
Đermana Kurić je znanstvena suradnica na ERC BILQIS projektu na Irskom centru za ljudska prava Sveučilišta u Galwayu.
Prije toga obnašala je funkciju savjetnice za suzbijanje rasizma, ksenofobije i diskriminacije u Uredu OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava u Varšavi (2016. – 2021.), a njezin rad bio je usmjeren na politike suzbijanja netolerancije i diskriminacije prema muslimanima u 57 država sudionica OSCE-a.
Diplomirala je engleski jezik i književnost na Sveučilištu u Sarajevu (2004.), magistrirala religijske studije na Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije Sveučilišta u Sarajevu (2009.) – u suradnji sa Sveučilištem u Arizoni, Sveučilištem u Oslu i Sveučilištem u Kopenhagenu. Trenutno je doktorandica sociologije religije na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Sarajevu, a njezina je disertacija fokusirana na bosanske muslimanske žene u socijalističkoj i postsocijalističkoj Bosni i Hercegovini.
Stipe Odak profesor je etike na Fakultetu za teologiju i religijske studije na Katoličkom sveučilištu u Louvainu. Doktorirao je društvene i političke studije na istoj instituciji te stekao doktorat iz teologije na KU Leuven.
Njegov rad proučava međugrupne napetosti, kolektivno sjećanje i procese pomirenja. Proveo je opsežna terenska istraživanja u Bosni i Hercegovini, analizirajući ulogu vjerskih lidera u naporima za izgradnju mira. Istražuje i kako se sjećanja na genocid u Ruandi 1994. godine protiv Tutsija prenose kroz generacije, kao i globalni fenomen prisilnih nestanaka.
Zajedno sa Zoranom Grozdanovom, uredio je uvodni zbornik o Balkanskoj kontekstualnoj teologiji koji je objavio Routledge.
Branko Sekulić naslovni je docent na Sveučilištu za protestantsku teologiju Matthias Flacius Illyricus u Zagrebu, predsjednik Instituta za teologiju i politiku te gostujući istraživač na Ekumenskom institutu Sveučilišta u Münsteru. Njegovo istraživanje fokusira se na etnoreligioznost, nacionalizam i presjeke religije i politike na Balkanu i u istočnoj Europi.
Objavio je knjige Teologija etnokulturnog empatičkog obrata: Istraživanje srži sakraliziranog zločina (Lexington, Biblioteka XXvek, 2024.) i Etnoreligioznost u suvremenim društvima bivše Jugoslavije (Lexington, Ex libris, 2022.).
Doktorirao je i habilitirao iz sustavne teologije na Fakultetu protestantske teologije Sveučilišta Ludwig-Maximilian u Münchenu, a magistrirao je na Teološkom fakultetu Matthias Flacius Illyricus u Zagrebu i Ekumenskom institutu Ukrajinskog katoličkog sveučilišta u Lavovu. Bio gostujući istraživač/profesor na Centru za ruske, istočnoeuropske i euroazijske studije Sveučilišta Stanford.
Zilka Spahić Šiljak izvanredna je profesorica rodnih studija. Kao aktivistica za ljudska prava i muslimanska feministica, povezuje akademski rad s angažmanom u edukaciji i zagovaranju mira.
Istražuje sjecišta roda, religije i izgradnje mira u balkanskoj regiji. U novijim znanstvenim publikacijama bavi se integracijom rodne perspektive u visoko obrazovanje, kulturnim i ekonomskim dimenzijama menstrualnog siromaštva te vodstvom žena u politici i gospodarstvu.
Trenutačno obnaša dužnost akademske direktorice Sveučilišnog centra za rodne studije na Sveučilištu u Sarajevu te je ravnateljica Fondacije TPO. Na istom sveučilištu vodi prvu regionalnu online školu Feminizam i religija (FER), koja djeluje kao platforma za propitivanje rodnih stereotipa često opravdanih religijskim i kulturnim normama.
Gordana Uzelac je predavačica sociologije na Sveučilištu London Metropolitan, gdje vodi nastavni program za preddiplomski studij psihologije i sociologije.
Gordana je diplomirala sociologiju na Odsjeku za sociologiju Sveučilišta u Zagrebu, a magistrirala je sociologiju na Središnjem europskom sveučilištu u Pragu. Doktorski studij iz etniciteta i nacionalizma završila je 2002. godine na London School of Economics. Njezina istraživačka područja obuhvaćaju teorije nacije i nacionalizma, nacionalizam u Hrvatskoj i na Balkanu, te kvalitativne i kvantitativne metode istraživanja.
Autorica je knjige The Development of the Croatian Nation (The Edwin Mellen Press, 2006) te, u suradnji s Atsuko Ichijo, suurednica je zbornika When is the Nation? Towards an Understanding of Theories of Nationalism (Routledge, 2005). Godine 2026. u suradnji s Leom David i Sinišom Maleševićem objavit će knjigu Historical Sociology and European Nationalisms (Cambridge University Press, 2026).
Gordana je urednica časopisa Nations and Nationalism. Osim svog interesa za nacionalizam, u suradnji s Odjelom za studije zlostavljanja djece i žena (CWSU, Sveučilište London Metropolitan) sudjelovala je u dva projekta o silovanju i nasilju nad ženama u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Marko Veković izvanredni je profesor na Fakultetu političkih nauka Sveučilišta u Beogradu. U svom istraživačkom radu bavi se odnosom religije i globalne politike, s posebnim naglaskom na političko djelovanje pravoslavnih crkava u istočnoj Europi, na Bliskom istoku i u Africi.
Njegovi su znanstveni radovi objavljeni u časopisima Journal for the Scientific Study of Religion, Journal of Church and State, The Review of Faith & International Affairs, Nordic Journal of Religion and Society te Annual Review of the Sociology of Religion, kao i u zborniku Routledge Handbook of Religion, Politics, and Ideology.
Suurednik je nedavno objavljenog zbornika When Politics Meets Religion: Navigating Old Challenges and New Perspectives (Routledge, 2024), a autor je knjige Democratization in Christian Orthodox Europe: Comparing Greece, Serbia, and Russia (Routledge, 2021).
Veković je bio član Upravnog odbora za religiju i politiku pri Europskom konzorciju za politička istraživanja (2014.–2019.) te član Odbora za profesionalni razvoj pri Društvu za znanstveno proučavanje religije (2019.–2020.).
Siniša Zrinščak redoviti je profesor i voditelj Katedre za sociologiju na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Njegovi glavni znanstveni interesi uključuju promjene u području religije i socijalne politike u postkomunističkom kontekstu, odnose između države i crkve te religiju i ljudska prava.
Suurednik je i koautor niza knjiga i monografija: Global Eastern Orthodoxy: Politics, Religion, and Human Rights (Springer, 2020), Well-Being and Extended Working Life: A Gender Perspective (Routledge, 2022), Religious Freedom: Thinking Sociologically (Routledge, 2024), Annual Review of the Sociology of Religion (Brill, 2024), kao i posebnih izdanja časopisa Social Compass (2021), Zeitschrift für Religion, Gesellschaft und Politik (2022), Religion, State and Society (2022) te Sociology Compass (2023).
